Custom Search
MyZoki forumi
 Naj znanstvene zablude | |||||
| ||
 damijana  | Struja putuje brzinom svjetlosti Glupost! Iako su nas u školi učili da elektroni putuju velikom brzinom, ta je brzina još uvijek manja od brzine svjetlosti. Malo tko će u maratonu izjednačiti rezultat s brzinom svjetlosti. Iako ćete u mnogim knjigama pročitati da struja juri približno ili pak jednakom brzinom kao i svjetlost, pišu budalaštine. Prema teoriji relativnosti, elektroni imaju svoju masu i naprosto ne mogu juriti brzinom svjetlosti. Saturn je jedini planet koji nosi prstenje Saturn, div vanjskog dijela Sunčevog sustava, u svom vlasništvu ima toliko prstenja da bi slobodno mogao otvoriti zlatarnicu. Iako je po njima prepoznatljiv još od Galilea, prstenjem su, ako kojim slučajem niste znali, ovjenčani Jupiter, Uran i Neptun. Na Saturnu su najuočljiviji, ali to nam ne daje za pravo da iz konkurencije izbacimo i ostalo planetarno društvo.  Godišnja doba traju jednako dugo Netočno! Osim što se periodički izmjenjuju dan i noć, snažna Sunčeva sila omogućila nam je da na nekim plažama ostanemo u kupaćem kostimu i duže nego što smo mislili. Takav produženi aranžman postoji i za one koji su zaljubljenici snježnih igara. Obzirom na to da se Zemlja okreće puno brže kad je bliža Suncu, ljeto na jugu i zime na sjeveru najkraća su godišnja doba, dok su ljeto na sjeveru i zima na jugu najduža. Unatoč veselju, takve razlike imaju rok trajanja od samo nekoliko dana, dok su promjene na Mjesecu dugoročnije i razlike su puno očitije. Sad znate kamo otići za praznike. More je plavo zbog neba Ne znate zašto je more plavo i briga vas za to? Nije problem ako tako i ostane. Ali ako mislite da znate zašto je more plavo, moglo bi se pokazati da ste u velikoj zabludi. Mnogi od nas uvjereni su da je more plavo samo zato što reflektira plavu boju neba. Hej, zar se ne sjećate stihova? Nije krivo nebo, krivo je more! Naime, voda izgleda plavo zato što i jest plave boje. Molekule vode apsorbiraju i ponešto svjetla, pa je glavni krivac velikog plavetnila skromno apsorbiranje upravo plave boje. Efekt nije toliko jak, pa plava boja postaje najočitija u vodama veće dubine. A reflektiranje je od značaja samo kad more uhvati fjaka, pa je bonaca bonace, dok vi pod određenim kutom s vašeg balkona promatrate mirno more i plavo, nebesko plavo. Prehladit ćete se zbog niske temperature ivimo u uvjerenju da ćemo se prehladiti isključivo ako nas napadne sibirska zima. Glupost. Male su šanse da ćemo uopće preživjeti. U stvarnosti, prehlada nema nikakve veze s niskim temperaturama, nego s virusom koji ne pita kad će napasti. A i kad napadne, morate više paziti na higijenu, pa se radije opskrbite čistim maramicama jer se samo na rukama virus zadržava nekoliko sati. Oblaci dobivaju oblik zbog temperature zraka Ako ste kojim slučajem pomislili da oblake formira hladan atmosferski zrak, u krivu ste. Ne biste se trebali složiti ni s pretpostavkom da hladan zrak zadržava manje vodene pare nego što to čini topli zrak. Naime, zrak nema sposobnost zadržavanja vodene pare. Radi se o temperaturi same vode koja uzrokuje vlažnost, kondenzaciju i formira oblake. Sad kad svojoj djeci možete ispričati pravu istinu, sigurno se osjećate bolje nego ikad. Meteori su vrući kad se 'iskrcaju' na Zemlju U trenutku ateriranja na Zemlju meteori uopće nisu vrući. Oni su uglavnom kipući! Međutim, iako će velika brzina meteora pomesti sve što im se nađe na putu, unutrašnjost meteora nema dovoljno vremena da se ugrije jer su stijene slabi vodiči topline. Postoji još nešto što ide u korist novoj teoriji. Atmosferski tlak usporit će manje meteore i dati im vremena da ohlade glavu prije pada na Zemlju.  Kineski zid se vidi iz svemira Najogromniju građevinu na svijetu dugu 2.450 kilometara i visoku 16 metara moguće je vidjeti, ali samo s niže Zemljine orbite. Tu nema ništa neobično, jer isti svemirski pogled puca i na mnoge druge objekte. Tako su, osim Kineskog zida, vidljive i autoceste više klase, veći brodovi, gradovi, poljane i usjevi, pa čak i neke istaknutije zgrade. Unatoč nekim potvrdama da je Kineski zid jedini umjetno napravljen objekt koji je moguće vidjeti s Mjeseca, astronauti Apolla nažalost nisu vidjeli ama baš ništa. Ljudi nisu znali da je Zemlja okrugla Mnogi su se sažalili nad Kolumbom smatrajući da je bio usamljen u svom vjerovanju da je Zemlja okrugla. Bez brige. Iako ga je većina smatrala neznalicom i čudakom, došli smo do otkrića da mu zapravo i nije bilo tako teško. Mornari i navigatori tog vremena također su znali da Zemlja nije ravna, ali se s pravom nisu slagali s Kolumbovom idejom o tome gdje se nalazi Indija. Sreća da Amerika postoji, jer naš slavni moreplovac u svojoj potrazi za Indijom sigurno ne bi preživio. Postoji tamna strana Mjeseca Mjesec kao dominantno tijelo Sunčevog sustava najbliže nam je svemirsko tijelo. Unatoč tome što je oduvijek prijateljski raspoložen, mi ga još uvijek nismo dovoljno dobro upoznali. I dalje smo duboko uvjereni da postoji tamna strana Mjeseca. Međutim, stvarno stanje stvari potpuno je drugačije. Tamna strana Mjeseca ili ona udaljena nije uvijek tamna. Mjesec se okrene oko svoje osi u istom smjeru i u isto vrijeme u koje se okrene oko Zemlje. Zato mu vidimo uvijek istu stranu. Ako se mjesec nalazi između Sunca i Zemlje, osvijetljena mu je udaljenija strana, a zatamnjena ona strana koja je okrenuta prema nama. Ako se Mjesec nađe 'iza' Zemlje, noć je na udaljenijoj strani, a dan na bližoj. Eto, u tom grmu leži zec! | |
Post od: